Konferencije (Conferences)

Izvještaj sa Međunarodne naučne konferencije

 “PRAVNE I POLITIČKE POSLJEDICE DEKLARACIJE O PROGLAŠENJU  REPUBLIKE SRPSKOG NARODA BOSNE I HERCEGOVINE 9. JANUARA 1992. GODINE“, Gradska vijećnica u Sarajevu, Sarajevo, 8. i 9. januar 2020. godine
 

 Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla, Institut za društvena i religijska istraživanja Tuzla, Institut za istraživanje genocida Kanada, Institut za istraživanje zločina Univerziteta u Sarajevu, JU Arhiv Tuzlanskog kantona, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” i Udruženje Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa“ organizirali su i uspješno realizirali međunarodnu naučnu konferenciju pod nazivom Pravne i političke posljedice Deklaracije o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine 9. januara 1992. godine. Navedena konferencija se održavala 08. i 09.01.2020. godine, te je s pažnjom propraćena od naučne, ali i šire javnosti u Bosni i Hercegovini i okruženju.

            U okviru navedene konferencije bila je postavljena i izložba JU Arhiva Tuzlanskog kantona pod nazivom “Srebrenica – genocid koji nije spriječen” autora Ešefe Begović i Izeta Šabotića, kao i izložba fotografija Ahmeta Bajrića Blicka na temu genocida u Srebrenici.

            Otvaranje Konferencije je upriličeno u srijedu, 08.01.2020. godine, u 11 sati u Gradskoj vijećnici u Sarajevu. Prilikom otvaranja prisutnima su se obratili: dr. sc. Ševko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja Tuzla, Nedžad Avdić, koji je govorio u ime žrtava genocida, Milan Dunović, potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska, Melika Mahmutbegović, potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine, Dževad Hadžić, izaslanik Reis-ul-uleme i Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

            Trideset i šest eminentnih naučnika i istraživača iz osam zemalja: Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Kanade, Norveške, Australije, Velike Britanije i SAD-a, prezentirali su vlastita istraživanja vezana za predmet konferencije u toku dva dana i četiri radne sesije.

            Prvog dana konferencije, 08.01.2020. godine u holu Gradske vjećnice u Sarajevu, u okviru Prve sesije, održane između 13:00 i 14:30, prisutnima su se predstavili slijedeći izlagači i teme:

  1. David Pettigrew (SAD), Republika Srpska and the betrayal od the future;
  2. John Hubbel Weiss (SAD), The Construction of the Public Memory of Genocides after Srebrenica: A Comparative Approach;
  3. Adib Đozić (Bosna i Hercegovina), Paradigme zla ideologije srpskog velikodržavlja;
  4. Hariz Halilović (Australija), Genocid kao politički i kulturni projekat Srbije i Republike Srpske;
  5. Rusmir Šadić (Bosna i Hercegovina), Problem zla i filozofija hegemonije;
  6. Sandra Cvikić (Hrvatska), Dekonstrukcija međunarodno proizvedenih ‘znanstvenih nepravdi’ o bošnjačkim i hrvatskim poslijeratnim traumatiziranim zajednicama;
  7. Tomislav Pletenac (Hrvatska), Utemeljiteljsko nasilje kao posljedica juridičkog nesvjesnog;
  8. Ann Petrila (SAD), The RS: Barriers to justice & psychosocial healing in Bosnia & Herzegovina.

            U okviru Druge sesije, koja je upriličena istog dana, u vremenskom periodu od 15:15 do 17:00 sati, prisutni su imali prilike poslušati naučne prezentacije slijedećih domaćih i međunarodnih izlagača:

  1. Marko Attila Hoare (Velika Britanija), The place of the 9 january 1992. Proclamation of the Republic of the Serb people od Bosnia and Herzegovina in the aggresion against Bosnia and Hercegovina;
  2. Dženeta Omerdić (Bosna i Hercegovina) Narodni suverenitet u Bosni i Hercegovini;
  3. Enis Omerović (Bosna i Hercegovina), Zahtjev za uništenje znatnoga i značajnog dijela skupine: Novi element zločina genocida?
  4. Vedad Gurda (Bosna i Hercegovina), Sporazumi o priznanju krivnje za ratne zločine u Bosni i Hercegovini: Između pokajanja i konsenzualne pravde;
  5. Hikmet Karčić (Bosna i Hercegovina), Preludij zločinu: Institucionalni paralelizam i pripreme za uspostavljanje nove srpske države;
  6. Mujo Begić (Bosna i Hercegovina), Nasilni progon i prisilne deportacije Bošnjaka sa područja Bosanske krajine kao rezultat proglašenja Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini;
  7. Ajdin Huseinspahić i Sedad Dedić (Bosna i Hercegovina) Kontinuitet neustavnog i protupravnog djelovanja na političkoj sceni u BiH od kraja XIX vijeka do danas – /Realnost ili imaginacija/;
  8. Ahmed Lindov (Norveška), Pravni procesi kao uslov za trajni mir.

            Drugog dana konferencije, 09. januara 2020. godine, u Sali Gradskog vijeća (Gradska vijećnica Sarajevo) također su održane dvije sesije. Treća sesija održana je između 10:00 do 11:30 časova, sa slijedećim temama:

  1. Adnan Velagić (Bosna i Hercegovina), Bosanskohercegovački muslimani 1971. – kontroverze oko identiteta;
  2. Emir Ramić (Kanada), januar – početak užasa u Republici Bosni i Hercegovini i genocida nad Bošnjacima u srcu Evrope;
  3. Izet Šabotić (Bosna i Hercegovina), Uništavanje kulturno – historijskog nasljeđa u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995 – osmišljen projekat velikodržavnih politika;
  4. Šefko Sulejmanović (Bosna i Hercegovina), Devastacija i rušenje objekata islamske kulture na području općina Bijeljina i Brčko u periodu 1992-1995. godine;
  5. Amir Kliko (Bosna i Hercegovina), Srpska i hrvatska nastojanja podjele Bosne i Hercegovine u cilju realizacije vlastitih velikodržavnih ideja u 20. stoljeću;
  6. Meldijana Arnaut Haseljić (Bosna i Hercegovina), Opsada Sarajeva u kontekstu uspostavljanja Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine;
  7. Muamer Džananović (Bosna i Hercegovina), Odnos „zapada“ prema zločinima u Bosni i Hercegovini u periodu 1992-1995;
  8. Sead Selimović (Bosna i Hercegovina), Srebrenica nakon genocida nad Bošnjacima: Promjene u etničkoj i vjerskoj strukturi stanovništva.

            Posljednja radna, četvrta, sesija uključivala je izlaganja, odnosno teme kako slijedi:

  1. Sanjin Kodrić (Bosna i Hercegovina), Negiranje bosanstva i bošnjaštva i ideološki aspekti obrazovnih, naučnih i kulturnih politika u bosanskohercegovačkom entitetu RS;
  2. Alen Kalajdžija i Jasmin Hodžić (Bosna i Hercegovina), Društveno – politički status službenih jezika u Bosni i Hercegovini;
  3. Zećir Ramčilović (Sjeverna Makedonija), Bosna i Hercegovina u makedonskim pisanim medijima januara 1992. godine;
  4. Mensur Husić i Midhat Čaušević (Bosna i Hercegovina), Diskriminacija u srednjoškolskom obrazovanju u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska;
  5. Husejin Omerović (Bosna i Hercegovina), Formiranje Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine je bila uvertira u realizaciju velikosrpskog projekta;
  6. Omer Zulić (Bosna i Hercegovina), Ratni zločini nad Bošnjacima sjeveroistočne Bosne u dokumentima Komisije za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima;
  7. Faruk Đozić (Bosna i Hercegovina), Zemljišnoknjižna reforma u Republici Srpskoj i njene posljedice;
  8. Hasan Hasanović i Azir Osmanović (Bosna i Hercegovina), Memorijalni centar Srebrenica – Potočari: Mjesto sjećanja na genocid nad Bošnjacima „zaštićene zone“ UN Srebrenica.

            Po okončanju izlaganja uslijedila je diskusija, kao i predstavljanje zaključaka konferencije. Po navedenim zaključcima, usvajanju Deklaracije o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine 9. januara 1992. godine prethodio je niz nezakonitih odluka tokom 1991. godine koje su donijeli ilegalni organi formirani od strane SDS uz pomoć vlasti iz Srbije. Posljedice Deklaracije su genocid nad Bošnjacima, sistemski progoni, ubistva, zatvaranja u logore, mučenja i drugi međunarodni zločini, koje su počinile jedinice tzv. vojske i policije RS uz kontrolu, pomoć i podršku tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, kroz, na početku agresije, Jugoslavensku narodnu armiju, a kasnije jedinice Jugoslovenske vojske i paravojnih formacija iz ove države. Savjet sigurnosti Ujedinjenih nacija rezolucijom 752 od 15. maja 1992. godine napad na Republiku Bosnu i Hercegovinu proglasio je činom agresije.

            Učesnici Konferencije pozvali su nadležne institucije u Bosni i Hercegovini da provedu presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je 9. januar kao Dan Republike Srpske proglašen neustavnim, te su pozvali sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini, a posebno nadležna tužilaštva, da otklone sve oblike diskriminacije građana, koji su utvrđeni presudama Evropskog suda za ljudska prava i domaćih sudova u Bosni i Hercegovini i osiguraju ravnopravnost građana i provođenje presuda na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Zauzet je i stav da Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu treba da donese zakon o zabrani negiranja genocida na državnom nivou i time stane u zaštitu općih civilizacijskih vrijednosti. Pozivani su domaći i međunarodni faktori i države članice PIC-a involvirane u kreiranje i sklapanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, uzimajući u obzir pravosnažne presude na međunarodnim sudovima i tribunalima, kao i nacionalnim sudovima država, da preispitaju funkcionalnost postojećeg uređenja Bosne i Hercegovine i otklone kočnice u njenom razvoju, te otklone diskriminirajući faktor iz naziva entiteta RS u skladu sa presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o konstitutivnosti naroda i uklanjanju prefiksa srpski iz naziva gradova u Bosni i Hercegovini.

            Također, učesnici konferencije podsjetili su da su međunarodni i nacionalni sudovi jednog broja država ostavili su obimnu arhivu dokaznog materijala korištenog u sudskim procesima. Uvidom u ovu građu i njenom naučnom analizom i interpretacijom u sljedećim godinama i decenijama, domaća i inozemna naučna zajednica nastavit će sa istraživanjem genocida nad Bošnjacima i demografskih, socijalnih, ekonomskih i političkih posljedica destrukcije u Bosni i Hercegovini. Buduća istraživanja će, utvrđivanjem činjenica, pomoći uklanjanju diskriminacije, uspostavljanju konstruktivnih društvenih odnosa u Bosni i Hercegovini, i uspostavi punog poštovanja prava i sloboda svih građana, te razvijanju dobrosusjedskih odnosa između Bosne i Hercegovine i zemalja u okruženju.

            Navedeno je i da ovi stavovi imaju za cilj uklanjanje diskriminacije i svih izvora diskriminacije, i nikako se ne mogu tumačiti na način da su usmjereni protiv srpskog ili bilo kojeg drugog naroda i njegovih prava.

            O navedenim zaključcima diskutovano je te je odlučeno da isti budu formirani u obliku jednog dopisa, koji će se uputiti odgovarajućim državnim organima i medijima, a u cilju kako bi rezultati i zapažanja naučnih djelatnika imali odjeka kako u javnosti, tako i među upravljačkim strukturama, koje su pozvane da djeluju u skladu sa navedenim zaključcima.

http://izdvojeno.ba/zakljucci-naucne-konferencije-o-obilje…/

https://faktor.ba/…/velika-naucna-konferencija-u-sara…/65094

https://www.radiosarajevo.ba/…/svjetski-naucnici-na-…/363375

https://novum.ba/vijest.php?id=34881

https://bhrt.ba/konferencija-u-sarajevu-o-posljedicama-sla…/

https://sanapress.info/…/sarajevo-konferencija-o-posljedic…/

https://www.oslobodjenje.ba/…/dzaferovic-deklaracija-o-prog…

     

Međunarodna naučna konferencija

“MIGRACIJE I NJIHOV UTICAJ NA DRUŠTVENA I PRIVREDNA KRETANJA NA ŠIREM PODRUČJU BRČKOG OD POČETKA XVII DO KRAJA XX STOLJEĆA,

Brčko, 13. i 14. septembar 2019.

 

            Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla u saradnji sa Udruženjem građana porijeklom iz Sandžaka Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, 13. i 14. septembra 2019. godine u Brčkom, održali su Međunarodnu naučnu konferenciju “Migracije i njihov uticaj na društvena i privredna kretanja na širem području Brčkog od početka XVII do kraja XX stoljeća”.

            Konferencija je održana u Konferencijskoj Sali Skupštine Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Pokrovitellji konferencije bili su Vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i Skupština Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Medijski pokrovitelj konferencije bili su: Posavina TV, HIT TV i BDC TV. Učesnici naučne konferencije su historičari i drugi naučnici iz Bosne i Hercegovine i zemalja okruženja.

            Svečano otvorenje konferencije je počelo 13. 9. 2019. godine u 17 sati. U svečanom otvorenju konferencije, prisutnima se obratio predsjednik Naučno-organizacionog odbora prof. dr. Izet Šabotić gdje je naglasio značaj migracija za područje Brčkog iz razloga što je ovaj prostor historijski vezan za pojavu i process migracija. Brčko svoj nastanak i razvitak u prošlosti, veže za process migracija, jer su ljudi sa ovih prostora dolazili, donosili i puno toga ovdje ugradili. Također, odavde su i odlazili, ten a druge prostore mnogo toga odnosili i ugrađivali. Dalje je istakao: da bi se razumjeli društveni i privredni procesi, potrebno je u dovoljnoj mjeri, rezumjeti process migracija koji na području Brčkog traje još od početka 18 stoljeća. Bilo koja priča o bilo kom pitanju, ne samo historijskom, nego i sociološkom, ekonomskom i političkom, neće nam, bez poznavanja migracija, dati jasnu sliku o ukupnom stanju i prilikama na ovom prostoru.

            Nakon izlaganja predsjednika Naučno-organizacionog odbora, pozdravnu riječ je uputio i predsjednik Skupštine Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, Esed Kadrić, gdje je istakao: Kao aktuelni čelni čovjek skupštine … lično ću se potruditi da dam što veći doprinos kreiranju osmišljenijeg institucionalnog odnosa prema istraživanju, dokumentovanju i produkciji pisane građe o raznim segmentima brčanske prošlosti…“, potom se obratio i predstavnik Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, Ismet Dedeić, gdje je istakao: Cilje ove prve naučne konferencije o migracijama u Brčkom je potreba da se na naučnim osnovama, utvrde demografska kretanja koja će doprinijeti boljem međusobnom upoznavanju i poštovanju. Dalje je istakao: Poznato je da je grad Brčko mjesto gdje se često dolazilo i odlazilo, te je struktura lokalnog stanovništva vrlo heterogena. Svi smo mi ovdje sa sobom nešto donijeli i to je postalo jedno zajedničko dobro Brčkog. Uprkos tome se, ipak nedovoljno poznajemo is a aspekta nauke, a to će nam, između ostalog pomoći, da se mnogo više poštujemo. Po riječima Ismeta Dedeića, Brčko ima višak historije, a manjak zapisa o sebi. Mislim da je ovo puta da se, na naučnim osnovama, počne istraživati, ne samo ova, neg oi sve druge oblasti. Ovaj skup bi trebalo da pokrene inicijativu da se, ovako ozbiljne teme, prestanu svoditi na amaterske rasprave, nego da se mora formirati institucija koja će se baviti ovakvim pitanjima.

            Međunarodnoj naučnoj konferenciji o migracijama, prvi put organizovanoj u Brčko distriktu, prisustvovali su, predstavnici lokalne vlasti, čelnici vjerskih i kulturnih organizacija i građani.

            Nakon svečanog otvorenja Međunarodne naućne konferencije i uvodnog izlaganja i pozdrava predstavnika vlasti, gostiju i učesnika, planirana problematika Međunarodne naučne konferencije je realizovana u okviru četiri (IV) sesije, gdje je ukupno 22 učesnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Bugarske i Turske predstavilo svoje rezultate istraživanja na temu migracija u Brčkom.

Linkovi sa web stranica i internet portala:

http://brcanskiforum.com/index.php/vijesti/3788-baucni-skup-u-brckom-migracije-i-njihov-uticaj-na-drustvena-i-privredna-kretanja-na-sirem-podruc-ju-brc-kog-od-poc-etka-xvii-do-kraja-xx-stoljec-a

http://radiobrcko.ba/odrzana-prva-medjunarodnu-naucna-konferencija-o-migracijama-na-podrucju-brckog/?fbclid=IwAR0AEsKWPy-Vc7WeGJqmtYpV4xiZH9D0hFSNQYoyUNYyV33rfCbcSGPBobk

 http://brcanskiforum.com/index.php/komentar/3822-naucni-skup-migracije-na-prostoru-brckog-najvazniji-intelektualani-poduhvat-od-osnivanja-brcko-distrikta?fbclid=IwAR1RLfvS6F7N2byUpmKyVLyJsQ2bQ-p3lCyFeJ35JqQ-OJ9-s5IOFPjCcEk

Međunarodna naučna konferencija

“ZNAMENITE LIČNOSTI U HISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE”,

Tuzla, 16. – 17. novembar 2017. godine

U Tuzli je od 16. do 17. novembra 2017. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, održana naučna konferencija na temu Znamenite ličnosti u historiji Bosne i Hercegovine u organizaciji Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Odsjeka za historiju, Arhiva Tuzlanskog kantona, Društvo historičara Tuzlanskog kantona, Centra za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla i Društva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona. Riječ je o jednoj neobičnoj temi naučne konferencije odnosno neobičnoj temi za bosanskohercegovačku historiografiju, temi koja je posvećena ulozi i značaju historijskih ličnosti u prošlosti Bosne i Hercegovine. Svjedoci smo da historijske ličnosti nose i procese i događaje i pojave, a da se kroz historijska istraživanja istim nije posvetila adekvatna pažnja. S toga su se organizatori naučne konferencije i opredijelili za ovu temu,  jer bez izučavanja historije ličnosti nema potpune historijske priče.

            Osim historičara koji imaju svoj način razmišljanja i metodologiju istraživanja, u rad naučne konferencije bili su uključeni i naučnici drugih profila, poput sociologa, filozofa, politologa, a po prvi put su se i ekonomisti uključivali u pisanje radova na ovu temu. Dvadesetosam  učesnika iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Makedonije i Turske uspjelo je dati kvalitetnu prezentaciju značajnijih ličnosti iz historije Bosne i Hercegovine. Predstavljene su aktuelne i nedovoljno istražene teme i ličnosti iz različitih historijskih perioda, od starog vijeka do savremenog doba.

            Organizaciju dvodnevne konferencije Znamenite ličnosti u historiji Bosne i Hercegovine podržali su Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Vlada Tuzlanskog kantona i BH Telecom.

Drugog dana naučne konferencije na Filozofskom fakultetu u Tuzli je svečano otvorena izložba pod nazivom Tuzla u osmanskim dokumentima. Izložba je realizirana uz podršku Arhiva Tuzlanskog kantona. Riječ je o dokumentima koji se čuvaju u Arhivu Ministarstva osmanske arhive u Istanbulu, Generalnoj direkciji za zemljišni registar i katastar u Ankari te Arhivu generalne direkcije vakufa. O dokumentima su govorili kustosi izložbe prof. dr. Zafer Golen i doc. dr. Abidin Temizer s Mehmet Akif Ersoy Univerziteta. Izložbu je otvorila prof. dr. Nihada Delibegović Džanić, dekanica Filozofskog fakulteta u Tuzli. Osmanski arhivi, kao što je poznato, imaju važno mjesto u pisanju historije Balkana. Najznačajnija dokumenta o društvenoj, ekonomskoj, kulturnoj i političkoj historiji Balkana nalaze se u osmanskim arhivima. Izloženi dokumenti obuhvataju ekonomska, društvena i kulturna pitanja kao što su popisi stanovništva u Tuzli, vakufi i tahiriri.  Ukupno 30 dokumenta je preuzeto iz Arhiva Ministarstva osmanske arhive u Istanbulu, Generalne direkcije za zemljišni registar i katastar u Ankari i Arhiva generalne direkcije vakufa.

Linkovi sa web stranica i internet portala:

https://tuzlanski.ba/…/u-tuzli-naucna-konferencija-znameni…/
https://rtvtk.ba/tk-naucna-konferencijaznamenite-licnosti-…/
https://www.youtube.com/watch?v=3m8cyNujpi8
http://www.startbih.info/Aktuelnost.aspx?id=93240
https://www.rtvslon.ba/u-tuzli-sutra-naucna-konferencija-o…/

.