U izdanju Centra za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla obavljena je knjiga mr. sc. Esafa Levića “BRČKO U AUSTROUGARSKOM VREMENU (1878-1918) – Historijski izvori”, Tuzla 2024, 304 str.

Knjiga Brčko u austrougarskom vremenu (1878-1918) – Historijski izvori dijelom predstavlja nastavak 2022. godine objavljene knjige Brčko u periodu austrougarske uprave (1878-1918) – Historijska građa i komentari. Iako slične po nazivu, čemu smo sami i težili, sadržajno su veoma različite. Dok smo se u knjizi objavljenoj 2022. godine bavili temama opšte uprave i funkcionerima lokalne samouprave, uređenjem grada, uopšteno trgovinom, prvom posavačkom izložbom i bankarstvom, čija je obrada prvenstveno za cilj imala pokazati razvoj Brčkog kao administrativnog i ekonomskog centra Bosne i Hercegovine, u ovoj smo akcenat stavili na obradu tema koje će pokazati dubinu i širinu društvenog života ove lokalne zajednice. Sadržaj knjige čini sedam poglavlja.
U prvom poglavlju, Trgovački registri, uspjeli smo identifikovati 773 tvrtke koje su svoju djelatnost obavljale na prostoru kotara Brčko, obuhvatajući gotova sva naseljena mjesta tog područja. Trgovina je odvajkada bila sinonim za Brčko kao mjesto spajanja, a informacije koje smo prezentovali prikupljene su u onovremenoj štampi, koja je pomno pratila šta se dešava na polju razvoja trgovine, kao što su i sami sudovi, u ovom slučaju Okružni sud u Tuzli, bili obavezni obavještavati javnost o svim promjenama koje se dešavaju kod trgovačkih firmi, kao i o svim promjenama koje se unose u sudske registre koje je Sud vodio, bilo da se radi o upisima, brisanjima, promjenama u strukturi vlasništva ili bilo kojim drugim do kojih je moglo doći.
U drugom poglavlju, pod nazivom Javne manifestacije, detaljnije smo istražili šta se to obilježavalo u Brčkom, uzimajući dijelom i period osmanske uprave, kako su izgledali navedeni događaji, njihove povode i rezultate koji su njima postizani. Izvještaji sa ovih dešavanja nude obilje informacija značajnih za razumijevanje društvenog i privatnog života u Brčkom, a što će i sami čitaoci uočiti.
U trećem dijelu knjige, Školstvo u kotaru Brčko, stavili smo naglasak na istraživanje stanja školskih ustanova, nastavnih programa i rada školskog osoblja obradivši 15 odgojno-obrazovnih institucija koje su tada postojale na području kotara Brčko. Osnovu za ovo poglavlje činili su nam godišnji školski iskazi koji su bili vrlo detaljni i veoma precizni po pitanju identifikacije svih činjenica bitnih za rad i funkcionisanje ustanova, kako pozitivnih tako i negativnih. U ovom poglavlju, podnaslovom Druga narodna osnovna škola (Ruždija) u Brčkom, na osnovu arhivske građe i informacija iz štampe, pratimo dešavanja vezano za ovu školu, koja je bila pod patronatom porodice Kučukalić, od njenog osnivanja pa sve do kraja austrougarske uprave. Sadrži mnoštvo informacija o radu škole, osoblju i međusobnim odnosima zaposlenih i odgovornih.
U četvrtom poglavlju, naslovljenom Trgovačko-zanatski tečajevi u Brčkom, kroz arhivske izvore pratimo aktivnosti građanstva i uprave usmjerene ka poboljšanje stanja u oblasti trgovine i zanatstva u Brčkom i mobilnosti budućih trgovaca i zanatlija, te korake koji su činjeni kako bi se ti ciljevi ostvarili, na opšte dobro i zadovoljstvo.
U petom poglavlju, Porodica Kučukalić, dali smo osvrt na Alijagu Kučukalića i njegove potomke, njihovu djelatnost za opšte dobro, donoseći i informacije o njegovoj djeci, a koje smo prikupili koristeći Gruntovne knjige sastavljene 1888. godine, na osnovu kojih smo iznijeli podatke i o njegovim unucima i kasnijim potomcima kako bi što više proširili naša znanja o ovoj porodici. Njihov doprinos, prvenstveno Alijage Kučukalića, ali i njegovih potomaka, urbanom razvoju grada je nemjerljiv te smo stoga odlučili da ovoj porodici posvetimo posebno poglavlje u knjizi.
U poglavlju Humanitarni rad, sedmom u ovoj knjizi, analizirali smo sačuvane zapisnike gradskog poglavarstva Brčko s ciljem prezentacije informacija o učešću gradske uprave u filantropskim aktivnostima i pomaganju onima kojima je pomoć bila potrebna, kako na prostoru Bosne i Hercegovine, tako i onima u Brčkom. Riječ je o obilju informacija koje svjedoče o spremnosti na podršku i pomoć u najtežim trenucima koji su mogli zadesiti pojedince ili širu društvenu zajednicu.
U sedmom poglavlju, naslovljenom Udruženja u Brčkom, na osnovu arhivske građe i periodike donijeli smo podatke o osam udruženja koja su formirana i radila u Brčkom u periodu austrougarske uprave. Njihov značaj je bio veliki za građanstvo, kao i spektar aktivnosti koje su u okviru svojih statutom određenih mogućnosti realizovali.
Knjiga sadrži i pet priloga iz onovremene štampe koji pokazuju duh tadašnjeg vremena i sveukupne odnose približavaju čitaocima.
Sadržaj i Predgovor knjige možete pogledati ovdje.
